Medijacija: pravda s ljudskim licem ili postupak po čovjekovoj mjeri

“Ja sam u pravu, a on neka govori što god hoće.” Jeste li i vi često u pravu? Volite li biti u pravu? I mi isto. Zato smo se odlučile za još jednu edukaciju u koju se i fonetičari miješaju. Da, da, dosadne smo više s tim koliko možemo sudjelovati u svemu, ali u ovome itekako možemo. Naša Lucia odradila je edukaciju i postala medijator! Medijator?

Kome uopće treba medijacija? Što je to?

Srđan Šimac je osoba koju ćete upoznati. Sudac je Visokog trgovačkog suda RH i predsjednik Hrvatske udruge za mirenje (HUM). Dodale bismo još da je Srđan Šimac iznimno vedra i zanimljiva osoba te prije svega, sjajan govornik. Nakon što je naša Lucia bila na obuci za medijatore početnike, odlučile smo napraviti priču upravo s gospodinom Srđanom i približiti vam medijaciju.

Srđan Šimac, osobna arhiva

Možete li nam se predstaviti? U kratkim crtama recite nam i zašto u medijaciji, što je za vas medijacija?

Volim život, ljude i njihovu različitost. Volim pomagati ljudima. Volim prirodu i životinje. Roker sam u duši. Obožavam učiti, družiti se, putovati, kuhati. Volim sve što je lijepo na neki moj način koji nije nepogrešiv. Volim motore. I još što šta. Na profesionalnom planu želim vjerovati da sam pravnik (sudac) novog kova koji shvaća pravo kao kreativni alat za pomaganje svima kojima je pravna pomoć potrebna i još i više od nje. Držim da sam prije svega čovjek, sa svim vrlinama i manama, a tek potom profesionalac. Vjerujem da drugačije ne ide. Rado dijelim znanje i iskustvo te poučavam. 

Više od svega sam medijator. Medijacija je po mom sudu nešto najbolje što je čovjek izmislio kada je riječ o rješavanju konflikata i sporova. Sretan sam što sam jedan njen mali dio. Medijacija me učinila boljim čovjekom i profesionalcem. Ponosim se što sam na profesionalnom planu prošao put od formalnog i strogog suca, do suca autentičnog čovjeka bez profesionalne maske – iza koje sam se ranije krio. I naravno, što sam konačno postao medijator. Medijaciju zovu „umjetnošću biti čovjekom.“

Prema Srđanovim riječima, HUM ili Hrvatska udruga za mirenje, osnovana je 2003. godine, a pokrenula ju je grupa entuzijasta pretežno pravnika, polaznika prve osnovne obuke za medijatore u Hrvatskoj organizirane od USAID-a. HUM je osnovan par mjeseci prije usvajanja Zakona o mirenju s kojim je medijacija službeno ušla u naše društvo. 

Srđan kaže kako se u HUM-u okupljaju sjajni ljudi puni pozitivne energije. Oni su prepoznali snagu i efikasnost medijacije ne samo kao načina rješavanja konflikata i sporova, već kao način života i poslovanja. HUM se bavi medijacijom i edukacijom medijatora, ali i drugih građana i posebno mladih. HUM promovira medijaciju kao umjetnost komuniciranja, upravljanja konfliktima i pregovaranja. 

A što je medijacija?

Medijacija je multidisciplinarna metoda rješavanja sporova i utemeljena je na ljudskim vještinama. Konflikte ne mogu na prikladan način rješavati samo profesionalci i institucije, već ljudi koji su ih kreirali. To mogu učiniti samo na način drugačiji od onoga koji je te konflikte proizveo. Srđan ističe kako HUM vjeruje u ljude i njihove iznimne sposobnosti za suradnju te rješavanje problema. Podučava ih i pomaže kako to učiniti na zadovoljstvo svih uključenih. Zadaća HUM-a i nas medijatora je pomoći konflikte od problema pretvoriti u prilike.  

Tko treba usluge HUM-a? Kada? I zašto?

Konflikti su sastavni dio života i poslovanja. Premda ih prije svega gledamo kao na nešto negativno i uznemirujuće, oni mogu biti itekako pozitivni. U HUM-u volimo reći da konflikt sam po sebi nije problem, već problem može biti samo naša reakcija na konflikt. Konflikti kojima se ne upravlja mogu snažno eskalirati i pogoršati odnose između njihovih sudionika. Mnogi sudionici konflikta zbog pogrešnih i agresivnih pristupa kroz koje se samo natječu oko toga tko je od njih u pravu, nisu u stanju riješiti ih sami. 

Prva žrtva konflikta je komunikacija, druga povjerenje. Kada ljudi prestanu komunicirati, više nisu u stanju riješiti svoj problem. Vjeruju da su baš sve učinili i da se više ništa ne može napraviti. Vjeruju da je druga strana tvrdoglava, čak i zla, jer ne želi prihvatiti njihovo rješenje. Ako im je važno, odlučuju se za pomoć pravnih profesionalaca i za sudske pravne bitke, bez svijesti o tome da će na taj način svoj početni problem samo višestruko uvećavati.

HUM svima u konfliktima koji se zbog njih osjećaju bespomoćno i frustrirano, koji osjećaju bol i koji misle da ne postoji drugo rješenje do sudskog, neovisno o tome jesu li već u parnici ili ne, može pomoći da izađu iz snažne spirale konflikta u kojoj su se trajno zarobili. Može im pomoći pronaći brzo i efikasno rješenje neovisno o tome što možda vjeruju da je rješenje nemoguće. 

Srđan na jednoj od edukacija za medijatore u HUM-u
izvor: HUM

Što medijacija nudi osobama u konfliktu?

Medijacija osobama u konfliktu dodaje treću neutralnu osobu od njihovog povjerenja – medijatora. Uz treću osobu u sredini, dinamika konflikta se od negativne transformira u pozitivnu, a međusobno suprotstavljanje se zamjenjuje suradnjom. Medijacija osigurava sudionicima spora sigurno i neprijeteće ozračje za vođenje teških razgovora koje oni nisu bili u stanju na prikladan način voditi sami. 

Teško je bez pomoći treće neutralne osobe mijenjati ulogu jednostranog zagovarača vlastitih interesa. Medijator nije osoba koja odlučuje umjesto njih, već im pomaže doći do rješenja po njihovoj mjeri. U medijaciji sudionici spora imaju punu kontrolu nad njegovim rješenjem. Svako slovo, riječ i zarez u nagodbi, isključivo je njihova volja. One u medijaciji postižu vlastito rješenje koje svima odgovara. Kako je rješenje njihovo smatraju ga pravednim i dobrovoljno ga izvršavaju. Uvijek je najbolje rješenje spora ono koje kreiraju sudionici spora. Samo im takvu priliku treba omogućiti, a oni se za nju trebaju odlučiti.

Oni takvo rješenje ne mogu postići prije nego što obnove prekinutu komunikaciju. To im je mnogo lakše ako im se omogući da to učine u bliskom kontaktu, za zajedničkim stolom, uz pomoć i vodstvo medijatora. U medijaciji medijator sudionicima spora za razliku od izravnih pregovora, osigurava sigurnu atmosferu za pregovore; pomaže im upravljati negativnim emocijama; zadržava ih za zajedničkim stolom; unosi mir, nadu, optimizam i podršku te uvodi strukturu u pregovore koja ne postoji u samostalnim izravnim pregovorima.

Koliko se sporova uspije riješiti medijacijom? Zašto bi trebali uvesti medijaciju u praksu? Postoji li u Hrvatskoj situacija kada se baš mora ići u proces medijacije?

Medijacija i pored iznimne pogodnosti i efikasnosti u Hrvatskoj još nije zastupljena u mjeri u kojoj bi mi to željeli. Zadovoljstvo i pozitivno iznenađenje sudionika medijacije brzom i kvalitetnom nagodbom koju kreiraju sami uz pomoć njihovih punomoćnika i medijatora, doslovce je zarazno. 

Srđan kaže da medijacija nije toliko čarobna da bi mogla riješiti sve probleme, konflikte ili sporove, međutim, najveći broj njih se može riješiti u medijacijama. Većina sudionika medijacije neovisno o tome radi li se o fizičkim ili pravnim osobama, rijetko po okončanju medijacije propusti kazati: „A zašto mi samo za medijaciju nismo saznali ranije?“

Medijacija je pogodna za većinu sporova. Kaže se da za medijaciju nije toliko važno koja je vrsta spora, već kolika je spremnost stranaka da u njoj sudjeluju i da traže rješenje koje će odgovarati i jednoj i drugoj strani – u kojoj će svaka od njih zadovoljiti neki svoj interes (win-win). Smatra se da su izgledi za postizanje nagodbe u medijaciji veoma visoki već zbog činjenice što su se sudionici spora suglasili u njoj sudjelovati. 

I pored toga, drži se da su za medijaciju najpogodniji sporovi iz trajnih odnosa koji će se nastaviti i nakon donošenja pravomoćne sudske presude koja ja za njih najčešće destruktivna. Riječ je o sporovima između članova obitelji, prijatelja, susjeda, poslovnih partnera, suposjednika, suvlasnika, koautora, itd. S obzirom na trajnost njihovog odnosa mirno rješenje njihovog spora je za njih od presudnog značaja za njihov budući život i poslovanje.

Za sada u Hrvatskoj sudionici spora se moraju prije suda uključiti u medijaciju u kolektivnim radnim sporovima. Neki ugovori, kolektivni ugovori i još neki drugi propisi također propisuju takvu obvezu. U posljednje vrijeme suci u parnicama mogu strankama narediti sudjelovanje u medijaciji pod prijetnjom gubitka daljnjih parničnih troškova. Bez raznih oblika poticaja strankama da sjednu za stol u medijaciji, one najčešće nemaju priliku uvjeriti se u njene blagodati. Kada jednom sjednu za stol, veliku su izgledi da će se dogovoriti. Oni koji ih potiču na to trebaju imati puno znanja u vjeru u medijaciju i trebaju znati kako pomoći strankama da je prihvate u njihovu korist.

Srđan s medijatorima
Izvor: HUM

Koliko Hrvati koriste medijaciju, možete li nas usporediti s drugim zemljama? Zašto mislite da je to tako? Na čemu treba raditi?

Za sve novine potrebno je vrijeme. Još uvijek se nedovoljno zna o medijaciji. Kako je riječ o povjerljivom postupku gotovo je nemoguće pronaći sudionike medijacije koji će u javnosti podijeliti svoje dobro iskustvo.

Teško je nekome tko je u dugotrajnom konfliktu ili sporu koji je u jako lošim odnosima s drugom stranom, već samo i natuknuti da postoji drugi način u kojem je moguće postići brzo rješenje na zadovoljstvo svih uključenih. Ljudi u konfliktu u to apriori ne vjeruju. Toliko su se već izranjavali u međusobnom napadanju i suprotstavljanju da im ne pada na pamet da sjednu jedni s drugima za zajednički stol i da se dogovaraju nakon toliko lošeg međusobnog iskustva. Vjeruju da je to nemoguća misija. Zato najčešće odbijaju medijaciju i ustraju u međusobnom „ratu.“

Medijacija je najrazvijenija u anglosaksonskim zemljama. Sve druge zemlje mnogo kaskaju za njima, pa tako i Europa. Srđan navodi kako bi masovna promocija, edukacija, podrška škola, fakulteta, medija, javnosti, gospodarstva, građana te zakonodavca i države mogla pomoći u popularizaciji ove metode rješavanja sporova. 

Postoje sjajne ugovorne klauzule o obveznoj medijaciji (https://mirenje.hr/medijacijska-klauzula/ ) koje se preporučuju unositi u ugovore u vrijeme njihovog sklapanja, dakle, u vrijeme kada su stranke u najboljim odnosima –  prije nego što između njih nastane spor. Stranke koje su se unaprijed obvezale svoj eventualni spor rješavati medijacijom, ne smiju podnijeti tužbu prije nego što pokušaju riješiti spor u medijaciji. To je snažan alat za razvoj medijacije.

Srđanovo viđenje budućnosti medijacije u Hrvatskoj je itekako pozitivno. Za njega medijacija doslovce predstavlja najbolji način rješavanja konflikata i sporova kojeg je čovjek do sada smislio. Ljudske vještine na kojima se temelji medijacija korak po korak postaju najvažnije vještine kako u svakodnevnom životu tako i u poslovanju. Ne bi smjelo proći dugo vremena do trenutka kada će medijacija biti široko prihvaćena u svim segmentima društva, od vrtića, pa do međudržavnih odnosa. 

Pitale smo ga i ima li neke praktične prijedloge i savjete kako krenuti u medijaciju za naše čitatelje koji razmišljaju o tome, ali ne znaju kome se obratiti?

Svi vi koji ste u ozbiljnim konfliktima koje vas jako muče i uznemiruju, te koji ste u sudskim sporovima koji jako drugo traju i ne vidite izlaz iz njih; koji vas iscrpljuju u svakom pogledu, koje želite okončati i naći svoj mir, ohrabrite se i odlučite da nećete više ne činiti ništa kako bi promijenili stanje u kojem jeste i s kojim ste nezadovoljni. 

Odlučite se za medijaciju. Javite se u HUM (www.mirenje.hr , hum.mirenje@gmail.hr , +3851 4811 283, Zagreb, Kneza Mislava 12). Dođite samostalno ili u pratnji odvjetnika ili odvjetnice, ili druge osobe. Dođite ako je moguće zajedno sa drugom stranom u sporu. Razgovarajte s našom tajnicom Suzanom Fugaj ili dogovorite sastanak s našim medijatorima, bez ikakvih obveza za vas. Objasnite medijatoru problem u kojem jeste i saznajte puno više o tome što je to točno kvalitetna medijacija i je li prikladna za vas? Nakon takvog razgovora možete donijeti informiranu odluku o daljnjim koracima. Samo molim vas, ne vjerujte bilo kome tko vam unaprijed kaže da medijacija nije za vas. 

U HUM-u rado poručuju svim potencijalnim sudionicima medijacije: „Od trenutka kada se odlučite za medijaciju, vaš spor postaje naš spor! Učinit ćemo sve da ga zajedničkim snagama i na zadovoljstvo svih uključenih riješimo.“ 

Kako izgleda medijacija? Koliko traje? Je li to skupo?Može li se na sudu reći da želimo medijaciju?

Medijacija može započeti u svakoj fazi konflikta ili spora neovisno o tome je li već među strankama započela parnica ili ne. Što prije, to bolje, a po mogućnosti prije podnošenja tužbe. Pravo vrijeme za medijaciju i medijatora je trenutak u kojem izravni pregovori ne uspiju. Zato medijacija nije alternativa parnici, već neuspjelim pregovorima. Čak 50% pregovora ne uspijeva. Medijacija predstavlja naprednu i od medijatora potpomognutu verziju pregovora. Prisutnost treće stručne osobe u sredini čini razliku. 

U medijaciju se uključuju stranke dobre volje kojima je stalo riješiti njihov problem. Svatko u sporu ima svoj ritam i brzinu njegovog rješavanja, pa i trenutak kada mirno rješenje u medijaciju postane prihvatljiva mogućnost. 

Prikaz medijatora i stranki u sporu
Izvor: afitac

Medijacija započinje sa suglasnim prijedlogom. Kada stranke podnesu suglasni prijedlog tvrdi se da taj čin sam već predstavlja 50% uspjeha do nagodbe. Moguće je da se podnese jednostrani prijedlog za medijaciju HUM-u kada strane nisu u stanju međusobno razgovarati. Tada se zaposleni u HUM-u obraćaju drugoj strani i traže od njih privolu da se uključe u medijaciju.

Nakon suglasnosti oko prihvaćanja medijacije, stranke samostalno ili uz pomoć  tajnice HUM-a izabiru medijatora ili medijatoricu s HUM-ove liste. Medijator predstavlja dodanu vrijednost strankama u sporu i u medijaciji. 

Izabrani medijator kontaktira stranke i njihove punomoćnike i dogovaraju se oko datuma i vremena prvog sastanka. Slijede međusobni usmeni i pisani kontakti s medijatorom, priprema za medijaciju, odvojeni pripremni sastanci i potom zajednički sastanak. Tajni sastojak medijacije je višesatno vrijeme provedeno za zajedničkim stolom. 

Na prvom zajedničkom sastanku stranke potpisuju izjavu ili ugovor o povjerljivosti. Sve što se kaže i čini u medijaciji je povjerljivo. Ono što stranke odrede povjerljivim,  nije dopušteno koristiti u eventualnoj parnici.

Stranke u medijaciji imaju konačno priliku kroz neprekinuto vrijeme iznijeti svoj stranu priče – sve što je njima važno, a bez bilo čijeg osuđivanja i vrednovanja. Svi sudionici se fokusiraju na kvalitetnu komunikaciju, pozornost, poštovanje i slušanje.

Na naše pitanje o sporovima riješenim u HUM-u, Srđan nam je rekao da o medijaciji najbolje govore brojke. U HUM-u u 2019, 80% medijacija završeno je pisanom nagodbom. U 50% medijacija nagodba je sklopljena na prvom i jedinom zajedničkom sastanku. Sastanci u medijacijama su od početka sastanka do nagodbe prosječno trajali nešto više od 4 sata. Za sklapanje nagodbi bilo je prosječno potrebno 2,3 medijacijskih sastanaka, a od podnošenja prijedloga za medijaciju do dana sklapanja nagodbe prosječno je proteklo 29 dana. Treba li tome što dodati?

Troškovi su u medijaciji jednokratni i podijeljeni na jednake dijelove. Višestruko su niži od parničnih. Nagodba u medijaciji najčešće završava nagodbom veoma brzo i konačna je. Njome se jednom zauvijek riješava problem i uvelike isključuje konflikt između istih osoba u budućnosti.

Srđan tijekom edukacije
Izvor: HUM

Vidjele smo na Vašoj stranici da u jednom blog postu kažete “Biti humaniji, a biti u pravu.”, jako nam se sviđa ova izjava, možete li je pojasniti? Što zapravo znači biti u pravu i kad je to bitno?

Da, drago mi je da vam se sviđa. Naime, ne postoji personaliziraniji i humaniji način (HUM ☺) rješavanja sporova od medijacije. U medijaciji su upravo stranke najvažnije osobe. One su jedini eksperti za svoje živote i poslovanje, jedini vlasnici spora, jedino one znaju što se među njima dogodilo i jedino one najbolje znaju koje im rješenje spora najviše odgovara. I konačno, jedino one u medijaciji imaju ovlaštenje odlučiti kako riješiti spor. Zato je njihovo prisustvo u medijaciji obavezno. 

U medijaciji se doslovce brišu subjektivni osjećaji stranaka „ja sam u pravu“ na obje strane. „Biti u pravu“ je drag, no najčešće beskoristan osjećaj.

Svaka strana gleda na stvari na svoj subjektivan način. I pri tome misli da je objektivna. I baš zato, vjeruje da je u pravu. I nije joj jasno zašto druga strana to isto ne vidi. Zato negativno pretpostavlja da ona to ne ili želi ili još hoće napakostiti. Taj osjećaj „ja sam u pravu“ se još i više uvećava u konfliktu. Zato je tako teško upravljati njime bez pomoći treće neutralne osobe u sredini, sa svježim pogledom i uhom koja unosi u spor neutralnu perspektivu. 

Biti u pravu najčešće je beskorisno u bilo kojem odnosu i onemogućuje rješenje sve dok se suprotstavljene strane umjesto da se bore oko toga tko je od njih u pravu, a tko ne, ne odluče umjesto napadanja jedna druge napasti zajedno zajednički problem, i riješiti ga.

Da bi u tome uspjele trebaju izaći iz vlastite glave i perspektive te ući u perspektivu suprotne strane kako bi razumjeli razloge zbog kojih ona istu stvar promatra drugačije. Kroz slobodnu razmjenu različitih gledišta i informacija koje stranke ranije nisu dijelile ili su ih skrivale u parnici, poboljšava se komunikacija, obnavlja se povjerenje i stvara razumijevanje. Više informacija i više razumijevanja, veći izgledi za nagodbu u medijaciji. 

Srđan zaključuje kako je upravo razumijevanje najviši stupanj komunikacije i podiže je na nivo koji omogućuje suprotstavljane zamijeniti suradnjom, a suradnjom se gradi most prema rješenju.

Kada unesete ljudskost u konflikt konflikt prvo blijedi i potom sasvim iščezne. To je ono što se događa u kvalitetnoj medijaciji. U medijaciji sudionici spora kao ljudi i partneri u rješavanju zajedničkog problema, postižu vlastito rješenje. Kako je njihovo, doživljavaju ga pravednim. Njihovo rješenje predstavlja njihovu vlastitu pravdu –  jedinstvenu pravdu po njihovoj mjeri. 

Imate li neki savjet ili poruku za kraj svima koji čitaju naš blog? 

Medijacija
Izvor: Vizyon

Odlučite već danas prestati „ne činiti ništa.“ Ohrabrite se i preuzmite odgovornost za svoje konflikte i sporove. Oni neće nestati sami od sebe i neće ih nitko treći umjesto vas na prikladan način riješiti. Umjesto da prepuštate da o njima odlučuje netko treći, za vas potpuni stranac, odlučite ih preuzeti u svoje ruke i aktivno zajedno s drugom stranom, sudjelovati u njihovom rješavanju. I zatražite pomoć medijatora. Iznenadit ćete se pozitivno.

Molim vas pokušajte ne brkati pravne savjete se vašim pravima. Pravni savjet nije vaše (apsolutno) pravo, već samo jedno od mnogih mogućih mišljenja o određenom pitanju čije ostvarenje vam nitko ne može garantirati.

Također, molim vas, ne brkajte dobro pravno rješenje za vaš spor, s dobrim rješenjem za vas i protivnu stranu u sporu. Upitajte se: „Želite li pravo na svoj strani (i što to znači za vas) ili učiniti pravu stvar?“ 

I konačno, ma koliko vam se to čini privlačnim, ne pokušavajte više pobijediti bilo koga u konfliktu i sporu. Ne trošite na to ni vrijeme ni novac niti svoj mir. Jedina pobjeda u sporu je njegovo rješenje. Zato od danas umjesto da se pitate: „Kako ćete pobijediti u sporu?“, upitajte se: „Što ću učiniti da spor nestane?“ 

Nema boljeg alata za takvo postignuće od medijacije. Riječ je o efikasnom alatu za (ranim) upravljanjem rizicima sporenja. Nikada ne možete pogriješiti ako donesete ispravnu odluku i odlučite se okušati u medijaciji.

A mi za sam kraj možemo jedino zahvaliti Srđanu na ovako detaljnom prikazu medijacije i otvaranju novih prozora u pravnom svijetu. Želimo svu sreću svim budućim strankama koje se odluče uz pomoć Srđana i HUM-a riješiti svoje sporove. Vjerujte nam, u dobrim ste rukama!

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s