Mozak, glas, govor i slušanje

Tko čeka, taj dočeka! Nismo se čitali na blogu gotovo pola godine, no na Instragramu @tkozelicutivise smo i dalje aktivne i dosljedne! U današnjem blog postu donosimo vam uvid u mozak i kako on radi kada je u pitanju slušanje, govor i glas.

Do sada smo vas, nadamo se, već naučile da je mozak prekrasna, složena mašina koja radi bez prestanka svakog dana i čini nas nama, jedinstvenima, kakvi jesmo. No, kako mozak čuje glas nama važnih osoba, a druge glasove pritom utiša?

Izvor: Unsplash-Geran de Klerk

Za početak, idemo vam objasniti slušni put. Sve zvučne poruke, dopiru do našeg mozga preko 2 glavna puta – središnji ili direktni slušni put i indirektni ili nespecifični slušni put. Središnji slušni put je relativno kratak i završava u primarnom slušnom korteksu. Na tom putu se zvučnim valovima određuje intenzitet, trajanje i frekvencija te se lokaliziraju. Nespecifični slušni put prenosi do mozga sve ostale senzorne informacije, odnosno ono što je od veće važnosti u datom trenutku. Recimo, u žamoru i graji od veće je važnosti čuti glas vašeg prijatelja nego nekog stranca.

Znanstvenici sa Sveučilišta Columbia krajem 2019. godine otkrili su kako mozak uspijeva raspoznati jedan, nama bitan, glas u žamoru drugih glasova. Dok slušamo nama važnu osobu u žamoru drugih glasova, naši moždani valovi se mijenjaju kako bi mogli uloviti intenzitet, frekvenciju i modulacije glasa našeg sugovornika, upamtiti ih i pritom utišati sve ostale glasove koji ne odgovaraju tim točno određenim vrijednostima. . Tim otkrićem odgovorili su na dugo postavljano pitanje – kako centar za slušanje u mozgu u par stotina milisekundi čuje, dekodira i pojačava glas važne nam osobe (npr. roditelj, partner, prijatelj) u moru drugih glasova (npr. u kafiću gdje je velika količina buke i graje)? Neuroinženjeri se nadaju da bi ovo otkriće moglo omogućiti stvaranje algoritama koji bi kopirao ovaj biološki proces što bi moglo poslužiti za kvalitetnija slušna pomagala i kodiranje umjetnih pužnica.

Glavni akter cijele priče u tom složenom procesu dekodiranja zvukova koji u mozak stižu iz svijeta koji nas okružuje je slušni korteks-centar slušanja. U njega pristižu električni impulsi iz unutarnjeg uha koji predstavljaju more zvučnih valova. U slušnom korteksu se ti valovi dekodiraju. Točnije, impulsi prvo stižu u Heschlovu, a zatim u gornju temporalnu vijugu. Heschlova vijuga bogato prezentira sadržaj koji je došao izvana, pritom radeći razliku u frekvencijama glasova koje smo čuli, dok gornja temporalna vijuga izabire točnu frekvenciju nama važnog glasa. Sve to se odvije u otprilike 150 milisekundi. Riječi koje je glas izgovorio putuju Wernickeovo područje i ondje dolazi do razumijevanja izgovorenog.

Roza crta označava gornju temporalnu vijugu, a roza strelica ukazuje na Heschlovu vijugu
Izvor: Pinterest

Znamo, ovo je komplicirano! Ali vjerujte nam, koliko je komplicirano toliko je fascinantno. Naše je tijelo savršeno posložen stroj koji na dnevnoj bazi čini nevjerojatno kompleksne operacije koje uzimamo zdravo za gotovo. Idući put kada budete u klubu ili na koncertu, što vjerojatno neće biti tako skoro obzirom na nove i strože protuepidemijske mjere :D, sjetite se koliko vaš mozak radi kako biste se mogli derati prijatelju da uživate u glazbi.

Literatura: 1. O’Sullivan, J., Herrero, J., Smith, E. et al. (2019) Hierarchical Encoding of Attended Auditory Objects in Multi-talker Speech Perception. Neuron.
DOI: 10.1016/j.neuron.2019.09.007

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s