Slušni aparat, slušno pomagalo pa čak i slušna proteza, nazivi su za isti uređaj – maleni aparatić koji ljudima s oštećenjem sluha pomaže bolje čuti. Slušni aparat za zračnu vodljivost koriste osobe s perceptivnim gubitkom sluha, a slušni aparat za koštanu vodljivost osobe s konduktivnim gubitkom sluha ili one osobe koje iz nekog razloga ne mogu koristiti niti jedan drugi oblik aparata. Još u 17. stoljeću su se koristile trubice koje bi skupljale zvuk i usmjeravale ga u uho.
Prvi elektronski slušni aparat razvili su se na prijelazu 19. u 20. stoljeće, poslije izuma telefona 1870-ih godina i mikrofona. Tehnologija koja se koristila kod mikrofona omogućavala je mijenjanje akustičkog signala unutar telefona pa su oni tako mogli kontrolirati glasnoću, frekvenciju i distorziju zvuka. Upravo te mogućnosti korištene su u razvoju slušnih aparata.
Izvor:Wikipedia
Potom se prešlo na vakuumske slušne aparate koji su u početku bili teški, veliki i nezgrapni, ali se poslije Drugog svjetskog rata znatno radi na smanjivanju uređaja. Tada dolaze tranzistori koji se morali nositi na tijelu i bili su poprilično veliki uređaji, ali s godinama i razvojem tehnologije dolazimo do digitalnih slušnih aparata koji su manji od kovanice 5kn.
Izvor: https://blog.eogn.com/2015/12/17/the-history-of-the-hearing-aid/
Prednost slušnih aparata je što su s napretkom tehnologije postali maleni pa čak i nevidljivi promatraču, međutim još uvijek je pravilo da je kod srednjih, srednje teških i težih oštećenja sluha bolje i isplativije uzeti nešto veći aparat (koji će se neminovno vidjeti) jer će vam kvalitetnije osiguravati čujnost. Prije je u društvu postojala stigma od nošenja aparata, ali smo svjedoci mijena u vremenu u kojem živimo. Aparate nose i djeca i mladi i odrasli i stari. Kao kada netko ima oštećen vid, pa mora nositi naočale i nitko mu se ne ruga, tako je i sa slušnim aparatima. Naočale su postale pravi modni dodatak, ali se i aparate može prilagoditi vlastitim željama što je posebno očito u djece.
Izvor: Hearingaidknow.org
Tko ima pravo na slušni aparat?
Prema Pravilniku o ortopedskim i drugim pomagalima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, osigurana osoba ostvaruje pravo na slušno pomagalo kada ima obostrani trajni gubitak sluha, a tonski audiogram pokazuje da je prosječni prag sluha za uho na koje bolje čuje na frekvencijama 0,5 kHz, 1 kHz, 2 kHz i 4 kHz za dijete do navršene 18. godine 30 dB i više, a 40 dB i više za odrasle na istim frekvencijama.
Gdje se u Hrvatskoj prodaju slušni aparati?
U Hrvatskoj postoji nekoliko velikih distributera i slušnih centara u kojma možete dobiti slušni aparat putem doznake HZZO ili nadoplatiti i time uzeti neki drugi model koji nije pokriven putem HZZO. To su poglavito Microton, Bontech, Neuroth, Slušni centar Pavlović. Te tvrtke imaju poslovnice po svim većim gradovima u zemlji (Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Pula, Dubrovnik, Karlovac, Zadar, Šibenik, Koprivnica, Sisak, Bjelovar, Slavonski brod…), a za manja mjesta osiguravaju otoakustičare koji svaki tjedan ili jednom mjesečno dolaze u to mjesto i rade s pacijentima. U njima rade i fonetičari-otoakustičari. U tvrtkama koje se bave dodjelom i prodajom slušnih aparata možete dobiti aparat koji će pokriti HZZO (otprilike 2600kn), a možete i doplatiti za uređaj koji će imati dodatne mogućnosti. Cijene su paprene i kreću se i do 20 000 kuna. U obzir uzmite da i baterije morate kupovati jer kratko traju. Treba jako dobro izvagati koji je vaš stil života, što vam je bitno, a što nije, jeste li spremni na takav financijski izdatak. Prodavačima je nekada u interesu prodati skuplji aprat iako realno možete sasvim u redu funkcionirati i sa jeftinijom, bazičnom verzijom (naravno uz trud i vježbu).
Kako doći do slušnog aparata?
Ukoliko primjetite da vi ili vaši bližnji imaju poteškoća u razumijevanju govora u buci, ne čuju dobro kada netko dovikuje iz susjedne sobe i ne vide mu usta, pojačavaju TV/radio, ne čuju visoke zvukove, javite se vašem liječniku obiteljske medicine i zatražite uputnicu za otorinolaringologa i kompletnu audiološku obradu. Nakon tonske i govorne audiometrije, timpanometrije i rugih dijagnostičkih metoda liječnik će vas uputiti u jednu od tvrtki koje se bave prodajom slušnih aparata. JAKO je važno napomenuti da zvuk koji čujete nikada neće biti isti zvuku koji ste čuli dok nije postojalo oštećenje. To je normalno i vaš će se mozak tome s vremenom prilagoditi. Potrebno je postepeno uvoditi sve duže i duže nošenje aparata kako biste ga mogli nositi tijekom cijelog vremena budnosti.
Izvor: Unsplash
Važnost fonetičara?
Ono što nažalost u Republici Hrvatskoj nije ustaljena praksa je dodjela audiorehabilitatora osobi koja ima oštećenje sluha i odluči se na korištenje slušnog aparata. Jasno nam je da je to zbog obima posla, manjka kadra i vremena, ali to je nešto što bi uvelike pomoglo osobama koje se moraju prilagoditi na nošenje, korištenje i slušanje uz pomoć aparata. Može doći do neugodnih problema poput efekta okluzije, mikrofonije, nerazumijevanja vlastitog i tuđeg govora, a sve jer se osobi nije objasnilo kako slušati. Aparat je amplifikator i filter zvuka, on će savršeno digitalno obraditi zvuk koji dolazi do slušne kore mozga, ali ako osoba ne vježba, ona će i dalje imati poteškoća u razumijevanju govora. Tu je važnost fonetičara! Fonetičari vam mogu objasniti kako funkcionira vaš slušni aparat zbog znanja stečenog na fakultetu, ali ono još važnije je da s vama mogu vježbati slušanje i širenje optimalnog slušnog polja. S vremenom i vježbom mogu vas dovesti u stanje ugodnog slušanja s aparatom. Sluh nam neminovno propada s godinama, ali je potrebna izuzetna količina upornosti i discipline kada imate aparat da se to uspori, pa čak u nekim situacijama i popravi. Razmislite kakva bi šteta bila da potrošite 15 000 kuna na aparat jer mislite da će on odraditi cijeli posao za vas, a na kraju opet ništa ne razumijete. Stoga se javite i fonetičaru-rehabilitatoru kada se odlučite na slušni aparat.
Tko želi čuti više? 