Govor i pokret

Već smo pisale o važnosti ritma i osjećaja za ritam u razvoju slušanja i govora. Ritam je jedan od osnovnih građevnih dijelova govora. Jednako je važan i pokret. Govor je zapravo satkan od cijelog niza malih, vrlo preciznih pokreta artikulatora. Moramo paziti na položaj jezika, donje čeljusti, usana, važni su nam i zubi, građa, odnosno fizionomija usne šupljine, usklađivanje disanja, fonacije i artikulacije… Zato je važno savršeno ovladati makro pa onda i mikro motorikom jer će nam to olakšati usvajanje slušanja, a posljedično i pravilno usvajanje govora i jezika. Pitate se zašto slušanja? Kakve veze imaju pokreti tijela s osjetilom sluha? Spominjali smo osnovnu građu uha, sjećate se da se unutar slušnog aparata nalazi i osjetilo ravnoteže – vestibularno osjetilo. Osobe sa oštećenjem slušanja mogu čuti i putem vibracija i vlastitog tijela te se pokret koristi u rehabilitaciji slušanja i govora kao put prijenosa informacije. Međutim, iako ovo možda zvuči kompleksno, zapravo je ovo gotovo intuitivno objašnjivo. Ljudi su ustvari bića koja se kreću, počevši od prvih udaraca unutar maternice, potrebe za kretanjem u dojenačkoj dobi preko puzanja, prvih samostalnih koraka do bavljenja gotovo bilo kojom aktivnošću u kasnijoj životnoj dobi – sve iziskuje pokret i kretanje u prostoru. Svi pokreti ljudskog tijela imaju, kao i govor, miljokaze, vrijeme i stupnjeve kada i po kojima će se najvjerojatnije ostvariti. Dijete ne može početi trčati prije nego počne puzati, osoba ne može početi klizati prije nego prohoda. Jednako tako dijete ne može proizvesti govorne glasove prije no što ovlada finom motorikom mišića lica, usana i jezika, a ne može niti govoriti prije no što usvoji sve glasove jezika kojeg uči. Za djecu je ključno da osvijeste vlastito tijelo u prostoru, u pokretu, a to se usvaja kroz igru, stih i istraživanje svijeta oko sebe.

Prošli tjedan smo pisale o igri i pjesmicama koje smo u djetinjstvu pjevali u igri s roditeljima ili prijateljima. Oduševili ste nas količinom poslanih poruka i raznih brojalica koje smo i mi zaboravile. Upravo takve brojalice poput En ten tini ili Ringe ringe raja, Okošbokoš savršeni su prozor za ulaz u svijet pokreta u razvoju govora. Kada dijete skače, hopše, pleše ili se vrti po prostoru to sve utječe na njegovu spaciocepciju i vestibularno osjetilo ravnoteže. Ono dobiva povratnu informaciju o položaju vlastitoga tijela u prostoru i uči se korigirati pokrete kako bi održalo ravnotežu, kako ne bi palo. Udaranje nogama, rukama, bockanje prstićima, krik i ponavljanje ritmičkog obrasca i intonacije (određeni oblik jednostavnog pjevanja) su sve predradnje koje zdravočujuće dijete usvaja kroz igru prije nego progovori.

Ples je pak aktivnost za koju je već odavno poznato da pozitivno utječe na razvoj mozga, odnosno neuronskih mreža, ples se koristi u terapiji raznih vrsta neurodegenerativnih bolesti, napose Parkinsonove bolesti i frontotemporalne demencije. Primjerice, Chabrier-Trinkler i sur. (2019) istraživali su kako argentinski tango utječe na osobe oboljele od Parkinsonove bolesti i došli su do zanimljivih rezultata. Metrički ples poput tanga aktivira bazalne ganglije i dijelove mozga koji reguliraju osjećaj za vlastito tijelo u prostoru i somatosenzoričko procesiranje. Kod plesova koji nisu metrički aktivira se talamus i mali mozak. Također, nekoliko klinički istraživanja dokazalo je da baš tango pospješuje motorne funkcije u Parkinsonovoj bolesti jer je pun snažnih i strogih pokreta koji zahtijevaju vrlo preciznu aktivaciju tijela pri započinjanju pokreta što je česta poteškoća upravo u toj bolesti. Poikonen (2018) je otkrila da se plesači unutar plesne skupine međusobno sinkroniziraju na niskim frekvencijama i theta valovima mozga koje povezujemo sa emocijama i pamćenjem, što im onda izravno omogućava bolje izvođenje grupne koreografije jer postanu savršeno usklađeni sa svojim plesnim partnerima. Također, plesači za razliku od osoba koje ne plešu, imaju refleksne reakcije unutar mozga na promijene u ritmu i tempu glazbe. Dakle reagira im mozak prije nego oni sami postanu svjesni promijene, što onda otvara prostor za sinkronizaciju pokreta sa ritmom glazbe.

Kao što vidite, pokret, ples i ritam su povezani na mnogo zanimljivih načina i svi se mogu iskoristiti u razvoju i učenju govora. Razvoj grube motorike omogućava razvoj fine motorike. Sve ovisi o vašoj kreativnosti i znatiželji. Zato pozivamo i vas i vašu djecu da se pokrenete, da plešete, da se penjete se po stablima, skačete po lokvama, plivate, bavite se vlastitim tijelom kroz igru i zabavu!

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s