U ritmu muzike za ples

Potpuno nesvjesno dogodio nam se ritam. Krenule smo stvarati našu priču, blog i Instagram profil. Ideje su prskale sa svih strana, svako zajedničko druženje pretvaralo se u brainstorming. Nismo mogle kavu popiti bez priče o ritmu, ni neznajući da se radi o tome. I došle smo do novog izgleda grida, došle smo do rubrika koje objavljujemo točno tri puta tjedno, ponedjeljkom, srijedom i petkom. Zaključile smo da je najbolje da post ide četvrtkom. Dale smo imena našim rubrikama. Zašto, pitate se? Jednostavno je, zbog ritma. Kojeg ritma, koji nas je pogodio, onaj muzike za ples? Ritam profila, isti onaj verbotonalni ritam koji pogađa sve nas.

Ritam – temelj verbotonalne filozofije

“Zamisli život u ritmu muzike za ples” genijalan je i svima nam poznat stih Filma & Jure Stublića, ali nije samo to. I dok već u glavi, svojim unutarnjim glasom pjevušite ovaj bezvremenski hit, razmislite o ovome: ovaj stih govori puno više. U njemu je sažetak verbotonalne filozofije o ritmu.

Na prvu potpuno banalno, ali ritam je ustvari nešto što jako volimo. Ljudska tendencija da sve bude ritmično, da sve bude u kozmosu, a ne u kaosu. Prirodno stanje stvari jest kaos, ali priroda ima i svoj ritam. Ritam izmjene dana i noći, godišnjih doba, mjeseci u godini, plime i oseke, ciklone i anticiklone. Mi imamo potrebu sve oko nas dovoditi “u red”, stvarati osobni ritam i ritmizirati se s prirodom. Zašto je to tako? Čemu svi Instagram profili kako posložiti prostor oko sebe, kako rasčistiti, kako se organizirati? Čemu dizajneri interijera, arhitekti, inženjeri? Čemu obilježavanje početka jeseni ili zime ili ljeta? Čemu proljetno čišćenje? Čemu ritam?

Ako se bavite glazbom, plesom, bilo kojom umjetnošću, znate koliko je ritam važan faktor izvedbe. Ritam je, prema Hrvatskom jezičnom portalu, pokret ili radnja karakteristična po stalnom ponavljanju elemenata [ritam srcaritam disanja]. Ritam je protok vremena i intenzitet događanja u nekoj radnji, procesu, ritam je i glazbeni obrazac koji se ponavlja, ritam je i podizanje i spuštanje glasa u govoru ili čitanju, izmjena dugih i kratkih, naglašenih i nenaglašenih slogova.

Ukratko, sve počiva na ritmu i svi ritmu težimo. Jednostavno, ljudi vole ritam i vole biti u ritmu. Upravo ovu činjenicu izvrsno je primjetio i iskoristio Petar Guberina u stvaranju svoje teorije rehabilitacije gluhih osoba. Ritam, i to kao osnova razvoja govora. Guberina je tijelo upotrijebio kao jedini instrument, nositelja i najboljeg učitelj ritma i intonacije kod gluhih osoba. Govorni poremećaj bilo koje vrste gotovo nikad ne dolazi bez poremećaja ritma. Naše tijelo, prema Crnković i Grkinić, stvara, prenosi i percipira ritam. U govoru, ritmički i intonacijski obrasci idu uz pokrete tijela. Niske frekvencije našeg govora dopiru do nas u vidu ritmičkih udaraca (ono što možete osjetiti u klubu, kao da u vama kuca bass). Tim, alternativnim putem, preko kože i kostiju, gluha osoba može osjetiti ritam našeg govora. I to je odlična polazišna točka za rehabilitaciju.

Od početka želimo ritam

Generalno pravilo otkrivanja svih bolesti i poremećaja leži u tome da je prvo trebalo otkriti kako “sustav” funkcionira kad je sve uredu, a to ne bismo mogli otkriti bez poremećaja, odnosno stanja kad sustav zakaže. Tako je i s ritmom, osnovom govora, najnižim slojem u piramidi koja se mora razviti da bi do govora došlo. Kod novorođenčeta se dolaskom na ovaj svijet mora razviti ritam. Bebe pokazuju privrženost majci i njenom ritmu, više-manje ako izuzmemo noćni ritam, ali definitivno preferiraju njen ritam govora. Prema nekim istraživanjima, jednomjesečne bebe mogu razaznati majčin govor od govora druge osobe, a već s četiri mjeseca počinju preferirati materinski jezik od stranih jezika. Kako bebe napreduju u svom rastu i razvoju, tako se razvija i njihov govor. Počinju pokazivati interes za pjesmice, brojalice, jezične igre, sve ono što ima ritam, ritam slogova i riječi. Tek kasnije, s pojavom prvih riječi, počinju razvijati interes za pričama i čitanjem, interes za ritmom rečenica. Osim ritma govora, paralelno se razvija i ritam hranjenja, spavanja, igranja, učenja, rada, ritam življenja.

Svaki od ovih ritmova nosi svoju težinu i kad bilo koji nije ispoštovan, može doći do razvoja poremećaja ili barem do osjećaja da se što prije moramo vratiti u kolotečinu. Neprospavana noć, preskakanje treninga, izostavljanje obroka ili bilo koje drugo narušavanje uobičajenog ritma može se činiti bezazlenim, ali našem tijelu je alarm za stres i zapravo nas spontano opominje da se vratimo onom izvornom, suživotu s prirodnim ritmom.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s