Zašto čuti nije isto što i slušati?

Iduća postaja u našem obilasku čudesnog svijeta ljudske komunikacije je sposobnost slušanja. Ono što mnogi previde jest činjenica da pojmovi slušati i čuti označavaju vrlo različite stvari.

Ako nemamo oštećenje sluha i zdravi smo, onda automatski i čujemo, odnosno imamo sposobnost praćenja zvukova iz naše okoline putem naših ušiju. Sluh je dakle povezan s pojmom čuti i tu se radi o čistoj, ali vrlo kompleksnoj fiziološkoj reakciji. Tijekom te reakcije zvuk iz naše okoline dopire do uha, ušna školjka pritom služi kao kolektor zvuka i taj isti zvuk se iz akustičkog signala pretvara u elektrokemijski impuls unutar pužnice koja se nalazi u unutarnjem uhu i kao takav putem slušnog živca dolazi do centra za sluh u mozgu. Znamo, zvuči komplicirano..a još smo se trudile maksimalno pojednostaviti mehanizam sluha. Međutim, nitko nije rekao da su ljudska osjetila jednostavna te je nekada dobro podsjetiti se koliko je ljudsko tijelo savršeno kalibrirano, do najsitnijih detalja. Zdravlje ne bismo trebali uzimati zdravo za gotovo.

No, kada govorimo o slušanju, otvaramo cijeli novi svijet. Slušanje je naučena aktivnost koja zahtijeva veliku količinu koncentracije i usmjerene pažnje. Slušanje je svjesna intelektualna radnja interpretacije zvukova koje smo čuli putem osjetila sluha. Zahtijeva aktivaciju centara u mozgu zaduženih za prepoznavanje govornih zvukova i oblikovanje smislenih cjelina (slogovi, riječi, rečenice) iz mora glasova koje čujemo. Slušanje može biti aktivno i pasivno. Aktivno slušamo kako bismo razumjeli, pasivno slušamo kako bismo čuli. Koliko je važna sposobnost slušanja? Dovoljno je reći da je danas to jedna od važnijih sposobnosti u poslovnom svijetu, u komunikaciji s našom obitelji, partnerima, prijateljima… Ako pažljivo slušamo, otkrit ćemo koliko su nam bitni i drugi segmenti govora za interpretaciju poruke koja do nas dopire, a tu ne mislimo samo na govorne zvukove. Mislimo na neverbalnu komunikaciju, boju glasa sugovornika, ritam, tempo i brzinu govora i mnoštvo drugih, tzv. suprasegmentalnih osobina govora.

Kod oštećenja sluha, osim što oštećenje ide na mehanički aspekt i fiziologiju ostvarivanja slušnog podražaja, dolazi i do oštećenja samog slušanja to jest razumijevanja govora i zvukova iz prirode. Tu nastupaju fonetičari rehabilitatori koji djeluju kao fonoakustičari i audiorehabilitatori kako bi mogli dijagnosticirati i otkloniti, odnosno rehabilitirati oštećenja slušanja u mjeri u kojoj stanje pacijenta to dopušta. Nažalost, sluh se gotovo nikada neće vratiti u stanje u kojem je bio prije oštećenja, no može se i to značajno popraviti sposobnost slušanja ukoliko se aktivno provode vježbe slušanja. No, o ovoj temi ćemo opširnije u jednom zasebnom postu.

Kada idući put sjednete s prijateljima na kavu, dobro načulite uši i obratite pažnju na način na koji govore i na koji im tijelo ‘govori’. Sigurne smo da ćete čuti puno više no što očekujete.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s